Home Explore. Successfully reported this slideshow. We use your LinkedIn profile and activity data to personalize ads and to show you more relevant ads. You can change your ad preferences anytime. Upcoming SlideShare. Like this presentation? Why not share! Embed Size px. Start on. Show related SlideShares at end. WordPress Shortcode. Full Name Comment goes here. Are you sure you want to Yes No. Milos Milenkovic. Filip Radisavljević. Nikola Bošković. Stefan Đurica. Show More.

No Downloads. Views Total views. Actions Shares. No notes for slide. Zglobovi 1. Arthrologija dr Sarac 2. Synarthroses nepokretni zglobovi Fibrozni Syndesmoses čvrsti vezivni snopovi Suture spoj između ivica dve pljosnate kosti Gomphoses klinasti spoj pomoću koga je zub usađen u vilicu 5. Amphiarthoses articulatio cartilaginea malo pokretni synohondrosis hijalina hrskavica symphisis fibrozna hrskavica 6.

Njihova funkcija jeste da smanje trenje između tetiva i kosti, između tetiva i tetiva, između koštanih izbočina i same kože.

Naravno da u slučaju ozljede diska moramo izbjegavati naprezanje.

No, to ne znači da trebamo danima ležati u krevetu. Naprotiv, koliko kod to bolovi dopuštaju, trebamo se što više kretati, makar se to svelo na samo nekoliko koraka po stanu. Naime, dugotrajan boravak u krevetu brzo slabi muskulaturu trupa koja onda ne može dovoljno podupirati kralježnicu i rasteretiti živce.

Osim toga, naši diskovi trebaju kretanje kako bi ostali elastični i pravilno funkcionirali jer se ne opskrbljuju krvotokom, nego hranjive tvari preuzimaju od okolnog tkiva kroz zglobnu tekućinu koja je i unutar diskova.

Opterećivanjem i opuštanjem koje nastaje prilikom kretanja tekućina unutar diska bolje se rasprostire po disku. Ovisno o težini problema s diskovima, mogu biti nužne posebne vježbe kojima bi se uz pomoć fizioterapeuta uvježbao obrazac pokreta koji umanjuju bol. Omogućuje nam uspravan hod i predstavlja zaštitu vitalnih živčanih struktura koje se nalaze u samoj unutrašnjosti koštanog kanala.

Masaže ponajprije ublažavaju bolove u leđima koji nastaju zbog napete muskulature.

U slučaju ozljede diskova, pritisak na nadražene i upaljene živce može još pojačati tegobe. Puno je bolje tegobe ublažavati toplinom: vruć jastuk od koštica trešnje, toplinski flasteri ili posebni toplinski pakunzi iz ljekarne smanjit će napetost mišića, poboljšati prokrvljenost i umiriti nadražene živce.

Za liječenje akutne ozljede diskova najvažnija je, uz fizioterapiju, terapija liječenja boli pri kojoj se lijekovima smanjuje upala i oteklina te ublažavaju bolovi. Liječenje može potrajati tjednima, pa i mjesecima. Pritom je važno da se tablete ne gutaju nasumce na vlastitu ruku, nego da se terapija dogovori s liječnikom i ljekarnikom te dosljedno provodi.

U težim slučajevima pomažu kratkoročno ciljane injekcije za ublažavanje bolova, kortikosteroidi, koji se apliciraju direktno u oboljelo tkivo zglob ili između zgloba. Ako ni nakon četiri do šest tjedana liječenja ozljede diskova nema vidnog poboljšanja, potrebno je konzultirati liječnika o drugim terapeutskim mogućnostima.

Činjenica je da se većina pacijenata nakon operacije osjeća bolje jer se oslobađa živac. No, kirurški zahvat ne može jednom oštećeni disk izliječiti operacijom. Ako su diskovi kao ublaživači udaraca u kralježnici istrošeni ili iskidani, to se više ne može popraviti i bolovi u leđima se stoga mogu uvijek ponovo javiti.

Osim toga, svaka operacija nosi rizik. Tako primjerice mogu nastati ožiljci koji će uzrokovati bolove koji se teško mogu liječiti. Dugoročno, statistički su prikupljeni rezultati kod pacijenata s operacijom i bez operacije isti.

Stoga se prije odluke o operaciji mora dobro razmisliti. Neki stručnjaci smatraju da je većina operacija diskova izvedena ishitreno i bespotrebno. Njemačko društvo za neurokirurgiju primjerice pri odlučivanju o operaciji preporučuje postupak u tri koraka.

Ni to nije potpuno točno. Nošenje teškog tereta može istina štetiti kralježnici, no među pacijentima s kroničnim bolovima u leđima nema puno dostavljača namještaja. Glavni razlog ozljede diskova najčešće je istrošenost nastala zbog godina, koju ubrzava splet različitih faktora. U to se ubrajaju prije svega pretilost, manjak kretanja te opterećenja na jednoj strani i krivo držanje i opterećivanje, na primjer dugo stajanje na mjestu u pogrbljenom položaju.

Isto su tako za diskove problematični nagli pokreti prilikom okretanja ili stalna, snažna trešnja kralježnice, na primjer pri jahanju. Mnogi se problemi mogu izbjeći aktivnim životnim stilom i malim promjenama ponašanja: da težak teret podižemo ravnih leđa i iz polučučnja ili da prilikom sjedenja češće mijenjamo položaj i povremeno ustajemo.

Osim toga, jaka muskulatura trupa koju možemo izgraditi vježbanjem ili redovitim plivanjem podupire kralježnicu i rasterećuje diskove. Na jedno se ipak ne može utjecati, a to su geni. Jer, stabilnost i čvrstoća naših diskova dobrim je dijelom genetski predodređena. Zato se i događa da već i mladi, aktivni ljudi imaju probleme s diskovima.

Ozljeda diskova nastaje najčešće u donjem dijelu leđa, između četvrtog i petog slabinskog kralješka, te između petog slabinskog kralješka i krstačne kosti, jer na tom mjestu tjelesna težina stvara jak pritisak na kralješke. No, i između ostalih su kralježaka diskovi tako da ozljeda može nastati i u području vratne kralježnice, dok su problemi u području prsne kralježnice rijetki. U većine se ljudi ozljeda diskova dogodi u dobi od U starijoj dobi gubitak želatinozne mase diska čini gelastu unutrašnjost gušćom zbog čega on teško može ispasti.

U našem su tijelu smještana 23 diska, poput malih ublaživača udaraca između pojedinih kralježaka kralježnice. Oni ublažavaju udarce i sprječavaju da se tijela kra.