Zglobova

Koliko zglobova ima ljudsko tijelo

Koliko zglobova ima ljudsko tijelo

Članci prstiju na nogama imaju istu strukturu kao i na rukama. Svi prsti imaju po tri članka, a palac samo dva. Dok se smijemo rabimo samo 17 mišića, a prilikom mrgođenja čak Ova činjenica jasno daje do znanja da je smijanje puno prirodnija i manje naporna aktivnost. Prilikom mrgođenja stvara se velika napetost ulicu, što kasnije negativno djeluje na čitavo tijelo. Ako se netko tijekom dužeg vremena mršti time potiče loše raspoloženje.

I obratno, smijanje uklanja stres i potiče zdrave procese u čitavom organizmu. Od tih mišića u tijelu, najsnažniji je jezik. Obratite li pažnju primijetit ćete kako se pokreće svaki puta dok govorite ili gutate slinu. Snaga jezika posljedica je njegove neprestane aktivnosti. No, ni hodanje nije nimalo jednostavna aktivnost. Prilikom svakog koraka u tijelu se angažira mišića.

Uzmemo li u obzir da svatko od nas prosječno napravi 10, koraka, Radi se o velikom poslu. Samo za pokretanje mišića prilikom hoda tijelu je potrebno proizvesti fascinantnu količinu energije. Mišići se dvostruko brže stvaraju nego što nestaju. Ova činjenica bi trebala biti poticaj svima koji žele vježbati. Najduži mišić proteže se od vanjske strane bedra do unutarnje strane koljena. Pomaže okretanju butina i savijanju koljena. Najmanji mišić, stapedius, nalazi se duboko u uhu. Dugačak je  pet mm i tanji je od pamučne niti.

Aktivan je prilikom slušanja. Najveći mišić, gluteus maximus, je u stražnjici i ima ulogu povlačenja nogu prema natrag prilikom hodanja, trčanja i penjanja uz kosinu. Ova impozantna mišićna tvorevina odgovorna je za izgled stražnjice.

Apsolutno sve što mozak zamisli realizira se kroz aktivnost mišića. Ideje možemo izraziti samo mišićima, bilo da je riječ o mišićima usta, ruku i prstiju, ili pak mišićima vezanima uz kosti. Po konstrukciji mišići su izuzetno sofisticirani.

Imaju veliku sposobnost pretvaranja energije u kretanje, dugotrajni su, liječe sami sebe i učestalom uporabom postaju sve snažniji. Kad glasni zvuk dopre do uha, dva mala mišića, musculus stapetius i musculus tensor tympani, se aktiviraju i sprečavaju oštećenje unutarnjeg uha.

Veliki prsni mišić mišić lepezastog  je oblika te čini veći dio gornjeg prednjeg dijela trupa. Abdominalni mišić osim što sudjeluje u zaštiti probavnih i urogenitalnih organa, zajedno s dijafragmom regulira disanje.

Vrlo važan mišić  proteže se od crijevne do goljenične kosti. U hrvatskom nosi naziv krojački mišić jer je bio vrlo aktivan kod krojača. Dugi abduktor je mišić u području butina.

Vrlo je osjetljiv pa lako dolazi do njegovog istegnuća. Sastav ramena Zglobovi ramena su s kostima labavo povezani uz pomoć ligamenata. To ih čini vrlo pokretljivima. Broj kostiju u prstima Svaki prst sastoji se od tri kosti. Palac seže do lakta U zglobu lakta se nalaze i tri kosti: nadlaktična kost  humerus, lakatna kost ulna i palčana kost radius.

Do e godine svaki čovjek promijeni 11 kompleta kostiju | 24sata

Podlaktica Palčana kost smještena je usporedno s lakatnom koja spaja palac i lakat. Ligamenti "spajaju" ruku Ručni zglob se sastoji od osam malih kostiju koje sliče grumenima.

Njih zajedno drže ligamenti. Slovo s Naša kralježnica ima oblik slova S. Porođajni kanal Zdjelica žena puno je šira i dublja od zdjelice muškaraca jer djeca prilikom rađanja moraju proći kroz nju. Patela štiti koljeno Koljenična kost patela nalazi se na kraju bedrene kosti.

Femur je najduža kost Bedrena kost femur najduža je, i uz čeljusnu kost, najjača kost u tijelu. Mišić lista vezan na bedrenu kost Sa bedrenom kosti povezani su trbušasti mišić lista i tri glave četveroglavog bedrenog mišića. Potkoljenica Od koljena do gležnja proteže se potkoljenica. Grube kosti nogu Kosti u nogama imaju dosta grube stranice kako bi se za njih mogli zakačiti mišići.

Fibula održava balans Sa stražnje strane potkoljenice proteže se tanka fibula koja održava ravnotežu i štiti potkoljenicu. Hrskavica i zglobna tekućina smanjuju trenje pri kretanju, a ligamenti čvrsto drže zglob u pravilnome položaju.

Sastav, ali i broj kostiju kod odrasle osobe i djeteta nisu isti. Novorođenče se rađa s kosturom koji je mekši i ima veći broj kostiju od odrasle osobe. On sadrži više organske tvari, a manje anorganske. Taj se omjer s godinama mijenja. Tijekom sazrijevanja tijela hrskavica u kostima zamjenjuje se s mineralnim tvarima. Taj proces naziva se okoštavanje i on završava oko Upravo zbog većega udjela oseina u odnosu na mineralne tvari dječje su kosti lagane i elastične.

Kosti u zreloj dobi zbog većega udjela mineralnih tvari su čvršće, ali i dalje djelomično elastične jer sadrže određenu količinu hrskavice. Na krajevima kostiju nalaze se zone rasta.

Koliko zglobova ima ljudsko tijelo

Na tim zonama kost raste u dužinu. Proces okoštavanja praćen je rastom kosti u širinu. Kosti u dužinu rastu do između Svojstva kosti određena su kemijskim sastavom i građom kosti. Vanjski sloj kosti obavija čvrsta pokosnica. Pokosnica je izgrađena od vezivnoga tkiva. Ispod nje nalazi se sloj čvrste koštane tvari izgrađen od koštanih stanica.

Kretanje čovjeka – Biologija 8

Koštane su stanice međusobno povezane svojim nastavcima. Unutrašnjost mu je većinom ispunjena spužvastim tkivom. Kost je živo tkivo. Svakodnevno se razvija i obnavlja. Za to su mu neophodne hranjive tvari i kisik. Kroz unutrašnjost kosti prolaze arterije i vene. One kostima donose hranjive tvari i kisik. U središtu same kosti kod većine kostiju nalazi se koštana šupljina.

Ona je ispunjena koštanom srži. Vanjski sloj kosti obavija čvrsta pokosnica izgrađena od vezivnoga tkiva. Te su stanice međusobno povezane svojim nastavcima. Veći dio unutrašnjost ispunjen je tkivom šuplje građe — spužvasto tkivo. Ono se svakodnevno razvija, obnavlja. Za to su mu neophodne hranjive tvari i kisik, zato kroz unutrašnjosti kosti prolaze krvne žile — arterije i v.

SLIČNI TEKSTOVI