Zglobova

Bolesti zglobova seminarski rad

Bolesti zglobova seminarski rad

Procjenom bolesnika postoje najčešći problemi s kojima se medicinska sestra susreće u kod reumatskih bolesti. Na temelju njih formira se sestrinska dijagnoza koja je temelj plana zdravstvene njege i provedenih intervencija. Kontrola bola i nelagode 2. Održavanje pokretnosti zgloba 3.

Postizanje one razine informiranosti koja je potrebna za pravilno provođenje liječenja i brige o vlastitom zdravlju 4. Održavanje sposobnosti provođenja osnovnih dnevnih aktivnosti 5. Sudjelovanje u samozbrinjavanju uz pomoć pribora prema potrebi 6. Viši stupanj samopouzdanja i zadovoljstva. Jedna od najbitnijih stavki u skrbi o bolesniku oboljelom od reumatske bolesti svakako je edukacija. Potrebna je ne samo oboljelom, nego i članovima obitelji i svrha joj je pomoć u razumijevanju bolesti, važnosti svih mjera liječenja i njihovu svakodnevnom provođenju.

Reumatske bolesti imaju velik učinak na život bolesnika. Pored simptoma kao što su bol, ukočenost i umor, bolesnici su također, zbog svoje bolesti, ograničeni u aktivnostima svakodnevnog života, te su ograničeni u participaciji u društvu.

Cilj provođenja zdravstvene njege kod bolesnika s reumatskim bolestima je maksimalno očuvanje ili oporavak fizičke, psihičke i društvene funkcije bolesnika. To je kontinuirani i sustavni proces koji provodi multidisciplinarni tim s dugoročnim i kratkoročnim ciljevima, sukladno statusu bolesnika.

Iznimno je važno provođenje edukacije o bolesti, medikamentnoj terapiji, važnosti načina života i samopomoći te motivacija bolesnika za vježbe i promjenu načina života koja je najveći je izazov u pristupu bolesniku s kroničnom reumatskom bolesti. Mendaš Lj. Zdravstvena njega u zajednici.

Zagreb: Visoka zdravstvena škola; Živković R. Interna medicina za 3. Zagreb: Medicinska naklada; Alergiske bolesti oka - seminarski rad. Albinizam -seminarski rad. Aero joni -seminarski rad. Akutna ishemija donjih extremiteta -seminarski rad. Akutni hepatitis -seminarski rad. Akutni infarkt miokarda -seminarski rad. Akutna leukemija -seminarski rad. Akutna trovanja kod djece -seminarski rad.

Akutni virusni encefalitis -seminarski rad. Analgetici i Antipiretici -seminarski rad. Analiza Urina -seminarski rad. Analiza urina u dijagnostičke svrhe -seminarski rad. Angina pektoris -seminarski rad. Anemija kod dece -seminarski rad. Anoreksija -seminarski rad. Antifosfolipidni sindrom -seminarski rad. Antimikotici -seminarski rad.

Ateroskleroza -seminarski rad. Astma kod djece -seminarski rad. Azbest i azbestna bolest -seminarski rad. Bakterije izazivači bolesti -seminarski rad. Balneoklimatoterapija -seminarski rad.

Benigni tumor dojke - seminarski rad. Bolesti arterija - seminarski rad. Bolesti nervnog sistema - seminarski rad.

Bolesti srca i krvnih sudova -seminarski rad. Bolesti štitnjače i hipofize -seminarski rad. Bolesti usana -seminarski rad.

Bolesti zglobova seminarski rad

Bronhijalna astma - seminarski rad. Cerebralna paraliza -seminarski rad. Ciroza jetre -seminarski rad. Centralni Nervni Sistem -seminarski rad. Codex Alimentarius -seminarski rad. Daunov sindrom -seminarski rad. Delovanje i struktura narkotika -seminarski rad. Dečije zarazne bolesti -seminarski rad. Dijabetes i lečenje -seminarski rad. Dijabetičko stopalo -seminarski rad. Dijabeticka retinopatija - seminarski rad. Dijabetes Melitus1 -seminarski rad. Dijagnostika i lečenje malignih tumora - seminarski rad.

Dijagnoza zaraznih bolesti -seminarski rad. Edem pluća - seminarski rad. Endokrini sistem -seminarski rad. Etičke norme zdravstvenih radnika - seminarski rad. Etički aspekti abortusa - seminarski rad. Farmakognozija -seminarski rad. Fizicka aktivnost i dijabetes -seminarski rad. Eritrociti -seminarski rad. Fizioterapija Multiple Skleroze - seminarski rad. Ginekološki tumori - seminarski rad. Gojaznost - seminarski rad. Glaukom - seminarski rad.

Glaukom II - seminarski rad. Gerontologija -seminarski rad. Halucinogene droge -seminarski rad. Hepatitis A, B, C -seminarski rad. Hepatitis C -seminarski rad. Hemoroidi - seminarski rad. Hipertenzija -seminarski rad. Hipertenzija i ishrana -seminarski rad. Hipokratova zakletva i njena moderna varijanta -seminarski rad. Hitna stanja u oftamologiji - seminarski rad. Hronična leukemija -seminarski rad.

Hronična obstruktivna bolest pluća -seminarski rad. Hipertireoza -seminarski rad. Humani papiloma virus HPV -seminarski rad. Holesterol - seminarski rad. Homeostaza -seminarski rad. Imunološki sistem -seminarski rad. Infarkt miokarda Srčani udar -seminarski rad. Infarkt mozga -seminarski rad. Insekti prenosioci bolesti -seminarski rad. Izvori i uloga kalcijumovih jona u funkcionisanju ćelija miokarda -seminarski rad. Jetra -seminarski rad.

Jetra - digestivni sistem -seminarski rad. Kavasaki sindrom - seminarski rad. Karcinom pluća -seminarski rad. Kardijalni arest -seminarski rad. Kolera -seminarski rad. Komplikacije kod lečenja tumora -seminarski rad. Korekcija kralježnice pomoću kineziterapije -seminarski rad.

Konjuktivitis - seminarski rad. Kraniocerebralne povrede -seminarski rad. Krvna slika -seminarski rad. Lečenje tuberkoloze -seminarski rad. Lekovi za Parkinsonovu bolest -seminarski rad. Maligni tumori -seminarski rad.

SPOLNO PRENOSIVE BOLESTI | SEMINARSKI RAD

Magnetna rezonanca -seminarski rad. Miokarditis -seminarski rad. Moždani udar - seminarski rad. Način života i zdravlje ljudi -seminarski rad. Nasledjivanje krvnih grupa -seminarski rad. Neuroendokrini sistem -seminarski rad. Non-Q infarkt miokarda -seminarski rad. Dok god su te ćelije sposobne da ponovo stvaraju ono što je pokidano, istovremeno uklanjanjući pokidana vlakna, hrskavica je normalna, u dobrom je stanju i sposobna da obavlja svoj zadatak ublaživača udaraca.

Ima više razloga za remećenje ravnoteže u naizmeničnom procesu oštećenja i obnavljanja hrskavice. Kao prvi, prof. To se često dešava u profesionalnom bavljenju sportom, ili na radnim mestima koja zahtevaju obavljanje teških fizičkih poslova, posebno na mašinama koje proizvode velike vibracije.

Pojačano opterećenje zglobova nastaje i kod velikih povreda, na primer kod preloma kostiju u blizini zgloba, pri čemu se na mestu povređenog zgloba osteoartritis razvija mnogo brže nego na nepovređivanim zglobovima. Zglobnu hrskavicu pojačano opterećuje i preterana telesna težina, odnosno višak tereta koji trpe kolena i kukovi gojaznih osoba. U takvim slučajevima je opterećen samo deo površine hrskavice.

Teret tela ne pada na kompletnu površinu kolena, nego na deo te površine, koja trpi kompletno opterećenje i oštećuje se toliko da više ne može da se obnovi. Drugi razlog slabljenja funkcije hondrocita jeste starenje. Kao što i druga telesna tkiva vremenom gube svoju idealnu funkciju, i ćelije hrskavice u čovekovom starijem životnom dobu gube sposobnost da to tkivo obnavljaju kao u mladosti, što doprinosi razvoju osteoartritisa.

Zglob se, međutim, oštećuje i ako se ne upotrebljava, uprkos tome što je tada pošteđen stalnog mehaničkog kidanja. Zbog specifičnog načina na koji se hrani tkivo hrskavice, duže mirovanje, odnosno nepokretnost u periodu od više nedelja, na primer, takođe nepovoljno deluje na zdravlje zgloba. Svako telesno tkivo se obnavlja, čak i ako se ne upotrebljava preterano ili se minimalno upotrebljava.

I hondrocitima je, kao i svim drugim živim ćelijama, neophodno snabdevanje kiseonikom i hranljivim materijama, ali je hrskavica specifično, specijalizovano potporno tkivo koje nema krvne i limfne sudove, i bez nerava je.

Za razliku od velike većine drugih tkiva koja se nutrijentima snabdevaju putem krvnih sudova, hrskavica do hrane i kiseonika dolazi na poseban način.

Oko hondrocita se n.

SLIČNI TEKSTOVI