Premda najčešće zahvaća zglobove koji su najviše opterećeni, može se javiti i na drugim zglobovima. Posebna vrsta artroze je ona koja napada bazalni zglob palca i krajnje zglobove prstiju šake.

Artroza prstiju često se javlja obiteljski, obično u žena nakon prestanka menstruacijskog ciklusa, a u muškaraca rijetko i to nakon Po učestalosti zahvaćenosti slijede zglobovi koljena, kuka i stopala. Kako bismo shvatili patološka zbivanja koja prate artrozu, potrebno je reći nekoliko riječi o građi zgloba, koji ima svoje glavne i pomoćne dijelove. Glavni dijelovi svakog zgloba su zglobna tijela sa zglobnim plohama, zglobna čahura i zglobna šupljina. Krajevi kostiju sudjeluju u tvorbi zglobnih tijela na kojima se nalaze zglobne plohe - jedna izbočena konveksna koja je okrenuta prema drugoj udubljenoj konkavnoj.

Zglobne plohe su redovito prekrivene 3 - 5 mm debelim slojem hrskavice. Zglobna hrskavica je glatka kako bi osigurala nesmetano klizanje zglobnih ploha, prima potrese i udarce, ublažava ih i štiti zglobna tijela od ozljede.

Bolest elasticnih zglobova

Zglobna čahura obavija cijeli zglob i rubovima se veže za krajeve koštanih zglobnih tijela. Omeđuje i štiti zglobnu šupljinu i zglobna tijela i vrlo je obilata, omogućavajući slobodno gibanje u zglobu. Sastoji se od vanjskog i unutarnjeg sloja, od kojih svaki ima različite funkcije.

Bolest elasticnih zglobova

Vanjska, fibrozna opna veže se za pokosnicu na različitoj udaljenosti od ruba zglobnih ploha, dajući čvrstoću i elastičnost. Unutarnja opna je glatka i obavija zglob s unutarnje strane sinovija. Sadrži sitne krvne žile, a prema zglobu oblikuje sitne resice i nabore. Zglobna čahura luči bistru zglobnu tekućinu koja vlaži slobodne plohe u zglobu, omogućavajući im gipkost i hrani zglobnu hrskavicu koja nema svoje krvne žile.

Zglobna šupljina je uski prostor između zglobnih ploha, ovijen zglobnom čahurom. U pomoćne dijelove zgloba ubrajamo zglobne sveze, zglobne jastučiće i zglobne mišiće. U zdravom zglobu odnos zglobnih tijela je stalan te se tako ostvaruje stabilnost koju potpomažu zglobne sveze - tetive i okolno meko tkivo. Gibanje u svim zglobovima nije jednako, a ovisi o obliku i veličini zgloba te rasporedu zglobnih sveza. Najjednostavniji oblik gibanja u zglobu je klizanje, gdje zglobne plohe kližu jedna po drugoj.

Bolest elasticnih zglobova

Takav oblik gibanja nalazimo na spoju kralježnice i zdjelične kosti. Drugi oblik je kružno gibanje savijanje i opružanje, koje se izvodi oko uzdužne osovine zgloba, može prema unutra i prema van npr. U zglobovima su moguće i druge kretnje. Za održavanje zglobne hrskavice nužan je stalan dodir zglobnih ploha pokret u zglobu, jer se na taj način preko zglobne tekućine omogućava njena prehrana. Uslijed dugotrajnog mirovanja s odvojenim zglobnim tijelima pa i zglobnim plohama nastaje degeneracija hrskavice.

Osim toga, dolazi i do kvrčenja zglobne čahure, što može voditi stalnom ukočenju. Ako je mirovanje trajno, zglob se potpuno ukoči te nastaje ankiloza - najprije fibrozna umnožavanje vezivnog tkiva, a poslije i koštana srasle kosti.

Mišićna masa čini gotovo polovicu cjelokupne tjelesne težine: u muškaraca oko 42 posto, a u žena oko 39 posto. Mišići tvore aktivni dio sustava za kretanje tj. Aktivnost mišića zasniva se na sposobnosti kontrakcije stezanja, koja nastaje podraživanjem živčanog sustava i traje dok ne prestane taj podr.

SLIČNI TEKSTOVI