Zglobova

Ankle grazer uske oko zglobova

Ankle grazer uske oko zglobova

U trenutku kada čokolada počinje da se topi u ustima, mozak je mnogo jače stimulisan nego uzbuđenjem koje izaziva poljubac, i to za vremenski period koji može da bude do četiri puta duži. Čokolada ubrzava srčani ritam, pri čemu otkucaji od 60 u minutu u stanju mirovanja mogu da dostignu u minutu nakon njenog konzumiranja. Poljubac takođe ubrzava rad srca, ali je efekat mnogo kraći. Dakle, njihov rukopis zapravo nije ružan nego je njima svojstven i samo ga oni mogu uspješno čitati jer se razvio kao šifrovani izražaj pojedinih doktora.

Ženama neophodno više sna nego muškarcima - Mozak žene zahtijeva više sna nego mozak muškarca - navodi se u najnovijoj studiji američkih naučnika, a prenosi francuska štampa. Ženi je potrebno više sna da odmori i regeneriše mozak - naveli su naučnici sa Djuk univerziteta u Južnoj Karolini. Oni su ispitali potrebu za snom oba pola i došli do zaključka da je ženi potrebno više spavanja jer tokom dana više koristi jedan dio mozga za obavljanje svakodnevnih radnji. Ako manje spava, žena je onda sklonija psihološkim problemima, čestim promjenama raspoloženja, čak i depresije.

Naučnici su naveli da je za samoregenerisanje mozga dobro poslijepodnevno spavanje, ali ne duže od 90 minuta. Piše: prim. Prekomjerna tjelesna težina je inicijalna kapsula koja može da potpomogne da se brže razviju ta oboljenja.

Jedan naučnik, koji se bavio razvojem nutricionističke nauke u Okrenite kako god hoćete, u osnovi svakog oboljenja leži neka greška u ishrani. Gotovo svako oboljenje u svom nekom segmentu zahtijeva i neke korekcije u ishrani.

Znači, uz ljekove koje ordinirajući ljekar daje, treba uvijek napraviti i neke korekcije u ishrani koje će da potpomognu da ti ljekovi bolje djeluju i da dođe do izlječenja. Zato, iako kod naroda postoji mišljenje da je dijetetika samo mršavljenje, riječ je o mnogo široj oblasti koja obuhvata i dijetoterapiju, odnosno hranu kao lijek, i dijetoprofilaksu, odnosno hranu kao prevenciju za nastanak određenih bolesti.

Nutricionistička nauka se bavi prvenstveno gojaznošću, koja predstavlja velik problem kod stanovništva u Crnoj Gori. Nije mali procenat ni onih koji imaju malu tjelesnu težinu, bilo da je riječ o klasičnoj anorekciji ili pothranjenosti. Ali, čitav niz oboljenja u osnovi ima neki nedostatak - deficit gvožđa, koji kao posljedicu ima anemiju, deficit joda, usljed čega dolazi do oboljenja štitaste žlijezde Međutim, i suficit određenih komponenti u ishrani dovodi do nekih oboljenja, primjera radi, povećan unos.

Gojaznost je izuzetno veliki problem u svijetu, koji treba hitno rješavati. U našim uslovima, gojaznost postaje sve veća. Neka istraživanja koja su rađena To je vrlo zabrinjavajuće. Posebno su zabrinjavajući rezultati istraživanja koja su rađena kod djece, a koji su pokazali da otprilike svako peto dijete ima znake prekomjerne tjelesne težine, a da čak 13 odsto djece, obuhvaćene istraživanjem, ima čak i zdravstvene posljedice, a to je povišen krvni pritisak.

Da ne pominjem krivu kičmu. Sve to može biti posljedica prekomjerne tjelesne težine. Istraživanje koje je sprovedeno kod djece predškolskog uzrasta pokazalo je da 13,5 odsto njih ima znake prekomjerne tjelesne težine. Širenje problema gojaznosti nastalo je usljed mijenjanja nekih navika u životu. Naša djeca se danas jako malo kreću. Ne sjećam se da je u moje vrijeme neko išao taksijem u školu, ma koliko mu škola bila daleko.

Djeca su se svojevremeno igrala u dvorištu, što danas nije slučaj, nego vrijeme provode ispred kompjutera, igraju igrice po cio dan, gledaju crtane filmove na televiziji, a uz to, stavi im se činija grickalica, da se lako zabavljaju.

Davno je rečeno, nikada ne treba jesti uz neku drugu. Znači, nema fizičke aktivnosti dovoljne da se energija koja se unese potroši kako bi se održala normalna tjelesna težina.

I kod odraslih su slični problemi - sve češće koristimo nove tehnologije za komunikaciju, previše gledamo televiziju do kasnih večernjih sati, večeramo kasno Sat prije ponoći nije vrijeme za večeru, nego za spavanje. Večera treba da bude do 20, odnosno najkasnije do 21 čas u ljetnjem periodu.

To su sve naše greške koje nas postupno vode u gojaznost. Nekada su se zdravstveni problemi javljali kod ljudi od 55 godina, a sada ima tridesetogodišnjaka sa povišenim krvnim pritiskom, ali i onih koji dobiju infarkt.

Fizička aktivnost ne znači otići jednom nedjeljno u teretanu, već ona treba da bude svakodnevna. Imam običaj da kažem svojim pacijentima da ne idu u prvu prodavnicu da kupe nešto, već da prošetaju do šeste radnje.

Preporučuje se sat šetnje, jer nakon pola sata počinju da se tope masti u organizmu. Šetnja je nešto što svakom odgovara, jer ne možemo svi da radimo vježbe ili da idemo u teretanu. Ljeti se posebno preporučuje plivanje. Kao još jedan od uzroka gojaznosti je i promjena načina života.

LR Katalog proizvoda

Majka više nije oko 14 časova kući da da ručak djetetu, već oko časova, kada joj se završava radno vrijeme. Ta djeca praktično svaki dan jedu brzu hranu, koju mi zovemo namirnice velike energetske gustine jer su nabijene kalorijama.

Pri tom, vrlo često se izbjegava doručak. Istraživanje koje smo svojevremeno radili kod školske djece, na uzorku većem od 4. U blizini škola se nalazi veliki broj prodavnica, u kojima djeca kupuju brzu hranu ili grickalice. Ta hrana nema ni biološku, ni nutritivnu vrijednost. Sve to djecu vuče u gojaznost. U nekim zemljama su uvedeni zakonski propisi, kojima je zabranjeno da se u okolini škola, na udaljenosti od oko metara, nalaze radnje brze hrane ili sličnih nekvalitetnih namirnica.

Međutim, kod nas se one nalaze skoro u školskom dvorištu. Problem predstavlja i što ljekari nerijetko olako daju opravdanje djeci da ne pohađaju nastavu fizičkog vaspitanja, što nije dobro. Barem to treba iskoristiti, kako bi se djeca bavila sportom. Ne moraju da budu vrhunski sportisti, neka budu posljednji u nizu, samo neka se bave nekom fizičkom aktivnošću. Sve namirnice koje koristimo mogu da se smjeste u piramidu ishrane, koja obuhvata sedam grupa.

Bazu piramide čine žitarice i proizvodi od žita. One su osnova, ali to ne znači da cijeli dan treba da jedemo griz ili hljeb. Treba da biramo žitarice od cijelog zrna. Na taj način ishranu obogaćujemo neophodnim vlaknima i kompleksom B vitamina, koji se nalazi u omotačima zrna. Ta vlakna omogućavaju da crijeva bolje funkcionišu. Treba da koristimo integralni hljeb, pirinač, a ponekad i kukuruzno brašno i proizvode od njega. Naredne dvije grupe u piramidi ishrane su mlijeko i mliječni proizvodi, meso, riba i jaja.

Treba insistirati na mliječno kiselim proizvodima i mladim sirevima, koje bi trebalo svakodnevno koristiti, a naši tradicionalni specijaliteti — punomasni sirevi, kajmak i ostale visokokalorične namirnice, ne bi tre.

SLIČNI TEKSTOVI