Zglobovi od prsta

Pojavljuje se prije svega u žena, najčešće na srednjem prstu, a potom prstenjaku i palcu. Liječi se primjenom kortikosteroida u tetivnu ovojnicu i primjenom fizikalne terapije, a ako nema poboljšanja, mora se provesti kirurško liječenje.

Česta je bolest koja zahvaća potkožnu ovojnicu dlana i ovojnice prstiju, pri čemu se javljaju potkožni čvorići, zatim tračci i na kraju otežano savijanje prstiju. U kasnijim fazama može zahvatiti i kožu te dovesti do savijanja i skvrčenosti jednog ili više prstiju prema dlanu. Bolovi se rijetko javljaju. Najčešće zahvaća četvrti pa peti prst, zatim srednji prst, potom palac, a najmanje kažiprst, obično dominantne ruke.

Bolest je nasljedna i puno češće se javlja kod muškaraca, ali i kod bolesnika s epilepsijom, dijabetesom, alkoholnom cirozom jetre, pušača i kroničnih plućnih bolesnika. Bolesnici se javljaju liječniku radi nemogućnosti ispružanja prsta ili prstiju. Liječenje je operacijsko, s tim da se najprije pokušava liječiti injekcijama kortikosteroida. Bolno stanje koje nastaje kao posljedica iritacije tetiva i tetivnih ovojnica mišića palca koji sudjeluju u pokretu kojim palac odmičemo od dlana i na stranu.

Ubrajamo je u skupinu sindroma prenaprezanja jer je posljedica brojnih ponavljanja istovrsnih pokreta koji dovode do mikrooštećenja te posljedičnog zadebljanja tetiva i njihovih ovojnica.

Javlja se kod fizičkih radnika, sportaša, igrača golfa, tenisača, bacača diska i koplja, a česta je i među glazbenicima pijanisti i bubnjari. Sedam do devet puta bolest je češća u žena. Taj nerazmjer se objašnjava većim opsegom pokreta pomicanja šake u stranu. Bol je najjače izražena iznad stiloidnog nastavka palčane kosti i pojačava se prilikom pomicanja šake i pri stisku šake. Može biti prisutna i oteklina. Uvijek se počinje s neoperacijskim liječenjem, to jest imobilizacijom palca i podlaktice ortozom, kako bi se smanjila aktivnost palca i šake, a provode se i fizioterapijski postupci.

U slučaju perzistiranja tegoba mogu se injicirati kortikosteroidi u područje oko zahvaćenih tetiva, a kod upornih i kroničnih slučajeva mora se provesti kirurško liječenje. Ovu bolest, kod koje postupno odumire polumjesečasta kost šake avaskularna nekroza, važno je na vrijeme dijagnosticirati jer se u početnim stadijima može uspješno i potpuno izliječiti, što nije moguće u kasnijim stadijima bolesti. Nastaje kao posljedica ponavljanih trauma ručnoga zgloba i najčešće se javlja na dominantnoj ruci muškaraca u mlađoj životnoj dobi.

Počinje s bolovima u zapešću, iznad polumjesečaste kosti, uz smanjivanje opsega pokreta i gubitak snage stiska šake. Iako je često bol u zglobovima prstiju uzrokovan problemima u samom zglobu, takođe može nastati u tetivi, nervima ili samoj koži koja prekriva zglobove prstiju. Svakako da je najčešći uzrok bola u ovim sitnim ali brojnim zglobovima artritis.

Zglobovi od prsta

Među artritisima se posebno izdvaja reumatoidni artritis. Reumatoidni artritis kada se javi ranije, uglavnom teži da zahvati manje zglobove. Kako bolest napreduje, ona utiče na kolena, članke, kukove, laktove i ramena. Pored toga što se javlja bol,otok,povišena lokalna temperatura u prstima šake može doći i do ograničenja pokretljivosti — tada je prst fiksiran u jednoj tački i ne može da se savija i opruža. Uporedo sa tim, dolazi do primicanja svih prstiju ka malom prstu i da na taj način dođe i do deformiteta tetiva.

Zglobovi od prsta

Pored reumatoidnog artritisa, degenerativni procesi su takođe česti. Najčešći simptomi koji se javljaju su pored bola, i ukočenost zgloba. Osteoartritis nastaje kao posledica degenerativnih promena u hrskavici, zglobnoj čauri i zglobnim vezama, a kao primarni uzrok se navodi istrošenost i prevelika upotreba zgloba, zbog toga osteoartritis uglavnom nastaje kod osoba starijeg životnog doba.

Zglobovi od prsta

Ukoliko osteoartritis zahvati veliki broj zglobova šake i ruke, onda se to naziva poliartroza. Nakon reumatoidnog artritisa i artroze, i giht je jedan od čestih uzroka bola u zglobovima prstiju. To je česta i složena upala zgloba koja može da zahvati bilo koju osobu.

Odlikuje se iznenadnim, teškim napadima bola, oticanja, crvenila i osetljivosti u zglobovima. Najčešće zahvata zglob nožnog palca,češće kod muškaraca. Napad gihta može da se pojavi iznenada u toku noći pri čemu osoba ima utisak da je njen palac u plamenu. Oštećeni zglob je vruć, natečen i toliko osetljiv da čak i težina lista na njemu može izgledati nepodnošljivo. Povrede koje narušavaju izgled i funkciju zgloba prstiju se često viđaju kod odbojkaša, košarkaša ili prilikom nezgodnog pada.

Ako povreda nije ozbiljna, najčešće prolazi sama od sebe. Vršenjem aktivnosti koje se ponavljaju prstima takođe možete izazvati ovu tegobu.

Reumatologija - Artroza šaka - Dijagnostika i lečenje

Sastoji se od 29 kostiju i 36 mišića. Rame, nadlaktica, lakat, podlaktica i ručni zglob svojom građom i funkcijom omogućavaju šaci najoptimalniju funkciju u prostoru i komunikaciju s okolinom. Zglobove prstiju su povezani sa kostima zapešća i međusobno, svaki prst sa svojim proksimalnim, središnjim i distalnim člankom.

Metakarpofalangealni zglobovi zglobovi kostiju zapešća i proksimalnog članka prstiju — prva falanga prsta su u položaju ekstenzije kuglasti zglobovi, a u položaju palmarne fleksije kutni zglobovi. Kod njih se može izvoditi fleksija, ekstenzija, radijalna i ulnarna abdukcija, cirkumdukcija pa i djelomična rotacija.

Interfalangealni zglobovi su zglobovi koje čine 3 odnosno 2 članaka kod palca prstiju. Proksimalni interfalangealni zglob PIF je spoj prve i druge falange, a drugi je distalni interfalangealni zglob DIF i spaja drugu i treću falangu prsta.

Na treću distalnu falangu vežu se tetive mišića ispružača s vanjske strane prsta i tetive mišića pregibača s unutarnje strane. Ti mišići i njihove tetive su odgovorni za fleksiju i ekstenziju savijanje i opružanje prstiju jer su to kutni zglobovi. Stabilnost zglobova i njihovu pokretljivost čine zglobna čahura i ligamenti te mišići, tetivne i vezivne ovojnice mišića.

Cijelu šaku pokreće 19 mišića podlaktice i 11 mišića same šake. Distorzija nastaje kada zbog djelovanja neke sile zglob ostane u svom anatomski nenormalnom položaju.

Ligamentarne ozljede članaka prstiju obično zahvaćaju četvrti i peti prst prstenjak i mali prst i uglavnom su prvog i drugog stupnja. Ova ozljeda se najčešće javlja u sportovima s loptom kao što je košarka ili rukomet ili kao posljedica traume, odnosno udarca u vrh prsta. Dolazi do pojave boli i otoka u području vrha prsta i nemoguće ga je potpuno ispružiti.

Ako se ne liječi vrh prsta može trajno ostati visjeti   tzv. Liječenje je uglavnom neoperativno, vrh prsta potrebno je u prvoj fazi imobilizirati u opruženom položaju pomoću udlaga ili pomagala. Poželjno je nositi udlagu najmanje 6 tjedana. Do ozljede PIF zgloba dolazi zbog prekomjernog ispružanja ili savijanja prsta preko granica koje zglob omogućava.

Dolazi do pojave boli i otekline u području sredine prsta i primjećuje se deformacija prsta. Ako se ne liječi prst može trajno ostati ispružen u PIF zglobu tzv.

Liječenje je također uglavnom neoperativno i rješava se udlagama koje omogućavaju fleksiju savijanje prsta, ali ne njegovo savijanje u suprotnu stranu, odnosno preko granica koje zglob omogućava.

SLIČNI TEKSTOVI