Unutrašnjost mu je većinom ispunjena spužvastim tkivom. Kost je živo tkivo. Svakodnevno se razvija i obnavlja. Za to su mu neophodne hranjive tvari i kisik. Kroz unutrašnjost kosti prolaze arterije i vene. One kostima donose hranjive tvari i kisik.

U središtu same kosti kod većine kostiju nalazi se koštana šupljina. Ona je ispunjena koštanom srži. Vanjski sloj kosti obavija čvrsta pokosnica izgrađena od vezivnoga tkiva.

Te su stanice međusobno povezane svojim nastavcima. Veći dio unutrašnjost ispunjen je tkivom šuplje građe — spužvasto tkivo. Ono se svakodnevno razvija, obnavlja. Za to su mu neophodne hranjive tvari i kisik, zato kroz unutrašnjosti kosti prolaze krvne žile — arterije i vene. Sinusi su prostori u kostim lubanje ispunjeni zrakom, obloženi su sluznicom.

Njihova je uloga održavanje zraka koji se udiše vlažnim, ali i uklanjanje čestica prašine i bakterija. Ponekad ako se nakupi previše baterija, može doći do upale. Tada se javlja gnojni iscjedak iz nosa i bol u upaljenome području. Mišići i kosti pokreću ljudsko tijelo. Kosti i zglobovi su pasivni, a mišići aktivni pokretači. Ljudsko tijelo ima oko mišića.

Većina je mišića tetivama pričvršćena za kosti. Tetive su elastične veze koje vežu mišić za kost. Ne sudjeluju svi mišići u pokretanju kosti, tijela. Neki od njih pokreću dijelove organa ili je čak cijeli organ izgrađen od njih.

Mišići se međusobono razlikuju po. Ljudsko tijelo sadrži oko mišića. Većina je mišića pričvršćena elastičnim vezama — tetivama za kosti. Ne sudjeluju baš svi u mišići u pokretanju kosti, tijela. Neki od njih pokreću dijelove organa ili su čak cijeli organi izgrađeni od njih. Na rad nekih skupina mišića možemo utjecati svojom voljom, a na neke ne. S obzirom na to razlikujemo tri skupine. Na rad nekih skupina mišića možemo utjecati svojom voljom, a neki su neovisni o njoj.

S obzirom na to razlikujemo tri skupine mišića . Kretati se znači pretvarati energiju u rad. Čovjek u tijelo hranom unosi šećer glukozu. Glukoza je bogata energijom. Dio glukoze troši se odmah da bi se dobila energija za rad mišića. Ostatak se spremi u obliku pričuvne tvari.

Visoka učilišta - početna

Energija iz glukoze ili glikogena i masnih kiselina u mitohondrijima se pretvara u mehaničku energiju. To se događa u mišićima.

Pri tome se oslobađa. Glukoza i kisik dopremaju se u mišićne stanice arterijama. Ugljikov IV oksid se venama odvodi iz mišićnih stanica. Kad u mišićne stanice ne pristiže dovoljna količina kisika, tad iz glukoze nastaje mliječna kiselina. Čovjek u svoje tijelo hranom unosi šećer glukozu. To je spoj bogat kemijskom energijom. Dio se glukoze potroši odmah da bi se dobila energija za rad mišića, ostatak se spremi u obliku pričuvne tvari glikogena u jetru, mišiće ili kao masne kiseline u masnim stanicama.

Energija iz glukoze ili glikogena i masnih kiselina u mitohondrijima se unutar mišićnih stanica s pomoću kisika pretvara u mehaničku energiju. Pri tome se oslobađa i toplinska energija, ugljikov IV oksid i voda. Ponekad u mišićne stanice ne pristiže dovoljna količina kisika. Tad iz glukoze ne nastaje CO 2 i H 2 O, već mliječna kiselina. Mišićno tkivo izgrađeno je od mišićnih stanica duguljastoga oblika.

Kad se više stanica udruži u jedno veliko mišićno vlakno, nastaje vlakno s više jezgara. To je poprečno-prugasti mišići. Više mišićnih vlakana zajedno tvore snopić. Međusobnim povezivanjem snopića nastaje mišić. On je obavijen ovojnicom. Na krajevima mišićnoga snopića nalazi se tetiva kojom se mišić veže za kost.

U tijelu postoji cijeli niz mišića. Oni se razlikuju prema načinu kretanja. Neki od njih su . Pretpostavka za pravilan rad, razvoj i građu mišića i kostiju jest raznovrsna prehrana. Na jelovniku su neophodne tvari bogate bjelančevinama: meso, jaja i riba te voće i povrće. Pri obavljanju aktivnosti koje bi mogle uzrokovati povrijede ili lomove sustava organa za kretanje važno je nositi propisanu zaštitnu opremu. Položaj tijela pri sjedenju, stajanju i hodanju tijekom djetinjstva i puberteta utječe na proces okoštavanja.

Ako je tijelo veći dio vremena u nepravilnome položaju, kosti će se formirati u tome položaju, a mišići će se previše istezati. Nakon određenoga vremena to će kao posljedicu imati bol i nemogućnost pravilnoga rada te skupine mišića. Zato je važno pravilno sjedenje te uspravno držanje tijela tijekom stajanja i hodanja. Osobe koje imaju spušteno stopalo, trebaju vježbati mišiće u području stopala.

Neke od vježbi koje se preporučuju jest bosonogo hodanje po neravnome terenu, npr. Ako nemate mogućnosti boraviti u prirodi zbog npr. Možete izvoditi vježbu tako da sjedećki nožnim prstima lagano podižete različite predmete poput olovke, male lopte ili komad papira i sl. U bolnici će liječnik vratiti namjestiti zglob u prvobitni položaj te na neko vrijeme imobilizirati zglob onemogućiti pokretanje.

U oba slučaja zglob je natečen i bolan. Razlika je što je nakon uganuća zglob pomičan, a pri iščašenju do namještanja zglob nije pomičan. Stanje pri kojemu dolazi do trošenja zglobne hrskavice naziva se artritis. On se češće javlja kod osoba u starijoj životnoj dobi.

Artritis se može prepoznati po natečenim, deformiranim zglobovima čiji su pokreti bolni i ograničeni. Kosti su elastične. Ipak, kad se dogodi preveliko naprezanje, dolazi do njihova puknuća.

Prijelom može biti. Kod zatvorenoga prijeloma kost pukne, dolazi do manjega oštećenja okolnoga tkiva mišića, krvnih žila, a pri tome koža ostaje cijela. Kod otvorenoga prijeloma kosti dolazi do težega oštećenja okolnoga tkiva i kost probija kožu.

U oba slučaja važno je staviti kost u nepomičan položaj te se što prije javiti liječniku. On će kost namjestiti i imobilizirati gipsom sadrom ili metalnim vijcima.

Nakon nekoliko mjeseci, ovisno o težini oštećenja, kost u potpunosti zaraste. Za pravilan razvoj kosti nužan je vitamin D. On nastaje pod utjecajem Sunčevih zraka i služi za prijenos kalcija iz krvi u kosti.

Kad u organizmu nema dovoljno vitamina D ili kalcija, kosti nisu dovoljno čvrste. Takve kosti ne mogu nositi težinu tijela trupa i glave te se savijaju. Taj se poremećaj naziva rahitis i prepoznatljiv je kad kosti nogu zauzimaju položaj X ili O. Taj položaj nogu ne pruža pravilno nošenje težine tijela, stoga ni normalno hodanje pa može uzrokovati bol u mišićima i kostima. Koštano se tkivo tijekom cijeloga života mijenja. Koštane se stanice razgrađuju i razvijaju se nove. Taj je proces u ravnoteži: koliko se koštanih stanica razgradi, toliko i procesom mitoze nastaje novih.

Ipak u .