Izljev krvi u koljenu može nastati prilikom uganuća, iščašenja ili prijeloma kosti u području koljena. Ako je krvarenje značajnije a količina krvi u zglobu veća, pregledom se može ustanoviti oteklina zgloba. Bolesnik s izljevom krvi u zglob mora mirovati, a veće se količine krvi moraju evakuirati. Moguće su ozljede unutarzglobnih struktura i bez evidentnog vanjskog uzroka. Kod izljeva se može raditi o povećanom stvaranju zglobne tekućine radi iritacije, najčešće mehaničke.

Naprimjer, ukoliko postoji oštećenje hrskavice, tijelo će nastojati smanjiti trenje oštećenog dijela na način da viškom tekućine u zglobu malo razdvoji glavicu i čašicu koljena.

Drugi reaktivni otoci su također mogući, ali rijetki, poput infekcije. Punkcija je medicinski postupak evakuacije otoka iz zgloba putem igle i šprice. Kod krvnih otoka dobro je taj postupak učiniti što prije, jer se krv u zglobu resorbira vrlo sporo, a može i usporiti cijeljenje ostalih tkiva.

Kod reaktivnih otoka, pogotovo onih uzrokovanih hrskavičnim oštećenjima, punkcija najčešće donese samo kratkotrajno rješenje, jednostavno zato što njen uzrok još uvijek provocira nastajanje novog otoka. Tako se često, uz punkciju izljeva, u zglob aplicira i protuupalni lijek kako bi prekinuo začarani krug iritacije i generiranja viška tekućine u zglobu. Punkcija nije štetna za zdravlje, iako minimalni rizik od infekcije uvijek postoji, kao uostalom i kod svih injekcija.

Uz preciznu indikaciju, dijagnozu i dobru obuku, endoskopska operacija kralježnice može dati jednako dobar rezultat kao i otvorena operacija Otok koljena može, a u najvećem broju slučajeva i prolazi bez punkcije. Kada se odgovarajućim pregledom, te uvidom u detalje MR nalaza utvrdi uzrok izljeva, može se pristupiti i liječenju, odnosno sanaciji tog uzroka, a otok se povlači kao posljedica liječenja.

Hoće li to liječenje zahtijevati tek mirovanje uz hladne obloge, fizioterapiju ili operativni zahvat, ovisi o tipu i veličini oštećenja koljena koje je i dovelo do oticanja zgloba. Osteoartritis se uglavnom javlja nakon Drugi je najčešći uzrok kronične onesposobljenosti i to prvenstveno zglobova koljena.

Pod pretjeranim opterećenjima na zglob koljena podrazumijeva se sjedenje s koljenima savijenim za 90 i više stupnjeva te sjedenje s nogama podvučenim pod stolicu. Prema učestalosti zahvaćenosti prvo se javljaju promjene na zglobovima prstiju šaka, zatim na koljenima, a onda na kukovima i drugim zglobovima.

Oteklina zgloba koljena povezuje se s različitim dijagnozama je li koljeno naglo oteklo nakon traume ili nakon nekog perioda. Ako koljeno postepeno otiče kroz sate ili dane nakon traume, najvjerojatnije se radi o nagnječenju ili rupturi meniska ili istegnuću ligamenata. Ako ono pak otiče bez prisutnosti traume, sumnja se na osteoartritis, giht ili upalni artritis.

Skakačko koljeno je sindrom prenaprezanja koji se očituje pojavom boli u prednjem dijelu koljena, najčešće na vršku patele. Bol je oštra te može biti različitog intenziteta. Obično nastaje postupno, bez povezanosti s nekom ozljedom ili traumom. U početku se javlja samo nakon treninga ili neke fizičke aktivnosti, a prestaje nakon kraćeg razdoblja odmora.

Kasnije postaje stalna i pojavljuje se prije, za vrijeme i traje dugo nakon sportske ili fizičke aktivnosti. Predstavit ćemo vam nekoliko vježbi koje će vam pomoći ublažiti bol. Ako su problemi s koljenom ozbiljniji, bol se javlja i prilikom mirovanja ili je riječ o nepodnošljivoj boli koju ne možete zaustaviti kućnim liječenjem, javite se liječniku da vas pregleda.

Pacijente s traumom koljena je potrebno uputiti na magnetsku rez.