Bol

Zglobovi kod covjeka

Zglobovi kod covjeka

Ugljikov IV oksid se venama odvodi iz mišićnih stanica.

Zglobovi kod covjeka

Kad u mišićne stanice ne pristiže dovoljna količina kisika, tad iz glukoze nastaje mliječna kiselina. Čovjek u svoje tijelo hranom unosi šećer glukozu. To je spoj bogat kemijskom energijom. Dio se glukoze potroši odmah da bi se dobila energija za rad mišića, ostatak se spremi u obliku pričuvne tvari glikogena u jetru, mišiće ili kao masne kiseline u masnim stanicama.

Energija iz glukoze ili glikogena i masnih kiselina u mitohondrijima se unutar mišićnih stanica s pomoću kisika pretvara u mehaničku energiju. Pri tome se oslobađa i toplinska energija, ugljikov IV oksid i voda. Ponekad u mišićne stanice ne pristiže dovoljna količina kisika. Tad iz glukoze ne nastaje CO 2 i H 2 O, već mliječna kiselina. Mišićno tkivo izgrađeno je od mišićnih stanica duguljastoga oblika.

Kad se više stanica udruži u jedno veliko mišićno vlakno, nastaje vlakno s više jezgara. To je poprečno-prugasti mišići. Više mišićnih vlakana zajedno tvore snopić. Međusobnim povezivanjem snopića nastaje mišić. On je obavijen ovojnicom. Na krajevima mišićnoga snopića nalazi se tetiva kojom se mišić veže za kost.

U tijelu postoji cijeli niz mišića. Oni se razlikuju prema načinu kretanja. Neki od njih su . Pretpostavka za pravilan rad, razvoj i građu mišića i kostiju jest raznovrsna prehrana. Na jelovniku su neophodne tvari bogate bjelančevinama: meso, jaja i riba te voće i povrće. Pri obavljanju aktivnosti koje bi mogle uzrokovati povrijede ili lomove sustava organa za kretanje važno je nositi propisanu zaštitnu opremu.

Položaj tijela pri sjedenju, stajanju i hodanju tijekom djetinjstva i puberteta utječe na proces okoštavanja. Ako je tijelo veći dio vremena u nepravilnome položaju, kosti će se formirati u tome položaju, a mišići će se previše istezati. Nakon određenoga vremena to će kao posljedicu imati bol i nemogućnost pravilnoga rada te skupine mišića. Zato je važno pravilno sjedenje te uspravno držanje tijela tijekom stajanja i hodanja. Osobe koje imaju spušteno stopalo, trebaju vježbati mišiće u području stopala.

Neke od vježbi koje se preporučuju jest bosonogo hodanje po neravnome terenu, npr. Ako nemate mogućnosti boraviti u prirodi zbog npr. Možete izvoditi vježbu tako da sjedećki nožnim prstima lagano podižete različite predmete poput olovke, male lopte ili komad papira i sl. U bolnici će liječnik vratiti namjestiti zglob u prvobitni položaj te na neko vrijeme imobilizirati zglob onemogućiti pokretanje.

U oba slučaja zglob je natečen i bolan. Razlika je što je nakon uganuća zglob pomičan, a pri iščašenju do namještanja zglob nije pomičan. Stanje pri kojemu dolazi do trošenja zglobne hrskavice naziva se artritis. On se češće javlja kod osoba u starijoj životnoj dobi. Artritis se može prepoznati po natečenim, deformiranim zglobovima čiji su pokreti bolni i ograničeni. Kosti su elastične. Ipak, kad se dogodi preveliko naprezanje, dolazi do njihova puknuća.

Prijelom može biti. Kod zatvorenoga prijeloma kost pukne, dolazi do manjega oštećenja okolnoga tkiva mišića, krvnih žila, a pri tome koža ostaje cijela. Kod otvorenoga prijeloma kosti dolazi do težega oštećenja okolnoga tkiva i kost probija kožu. U oba slučaja važno je staviti kost u nepomičan položaj te se što prije javiti liječniku. On će kost namjestiti i imobilizirati gipsom sadrom ili metalnim vijcima. Nakon nekoliko mjeseci, ovisno o težini oštećenja, kost u potpunosti zaraste.

Za pravilan razvoj kosti nužan je vitamin D. On nastaje pod utjecajem Sunčevih zraka i služi za prijenos kalcija iz krvi u kosti. Kad u organizmu nema dovoljno vitamina D ili kalcija, kosti nisu dovoljno čvrste.

Takve kosti ne mogu nositi težinu tijela trupa i glave te se savijaju. Taj se poremećaj naziva rahitis i prepoznatljiv je kad kosti nogu zauzimaju položaj X ili O. Taj položaj nogu ne pruža pravilno nošenje težine tijela, stoga ni normalno hodanje pa može uzrokovati bol u mišićima i kostima.

Koštano se tkivo tijekom cijeloga života mijenja.

Zglobovi kod covjeka

Koštane se stanice razgrađuju i razvijaju se nove. Taj je proces u ravnoteži: koliko se koštanih stanica razgradi, toliko i procesom mitoze nastaje novih. Ipak u starijoj životnoj dobi ponekad dolazi do poremećaja te se više koštanih stanica razgradi nego što nastaje.

Taj poremećaj naziva se osteoporoza. Kosti gubi na gustoći i postaju krhke te lako lomljive. Gustoća u kostima smanjuje se tijekom godina. Prvo što se pri tome javlja jest osteopenija. Ako kost i dalje nastavlja gubiti na gustoći, u konačnici se javlja osteoporoza.

Zglobovi kod covjeka

Osteopenija je stanje kojim se op.

SLIČNI TEKSTOVI