Bol

Otekli zglobovi na rukama arnika

Otekli zglobovi na rukama arnika

Zglobne plohe su redovito prekrivene 3 - 5 mm debelim slojem hrskavice. Zglobna hrskavica je glatka kako bi osigurala nesmetano klizanje zglobnih ploha, prima potrese i udarce, ublažava ih i štiti zglobna tijela od ozljede.

Zglobna čahura obavija cijeli zglob i rubovima se veže za krajeve koštanih zglobnih tijela. Omeđuje i štiti zglobnu šupljinu i zglobna tijela i vrlo je obilata, omogućavajući slobodno gibanje u zglobu. Sastoji se od vanjskog i unutarnjeg sloja, od kojih svaki ima različite funkcije.

Vanjska, fibrozna opna veže se za pokosnicu na različitoj udaljenosti od ruba zglobnih ploha, dajući čvrstoću i elastičnost. Unutarnja opna je glatka i obavija zglob s unutarnje strane sinovija. Sadrži sitne krvne žile, a prema zglobu oblikuje sitne resice i nabore. Zglobna čahura luči bistru zglobnu tekućinu koja vlaži slobodne plohe u zglobu, omogućavajući im gipkost i hrani zglobnu hrskavicu koja nema svoje krvne žile.

Zglobna šupljina je uski prostor između zglobnih ploha, ovijen zglobnom čahurom.

Otekli zglobovi na rukama arnika

U pomoćne dijelove zgloba ubrajamo zglobne sveze, zglobne jastučiće i zglobne mišiće. U zdravom zglobu odnos zglobnih tijela je stalan te se tako ostvaruje stabilnost koju potpomažu zglobne sveze - tetive i okolno meko tkivo. Gibanje u svim zglobovima nije jednako, a ovisi o obliku i veličini zgloba te rasporedu zglobnih sveza. Najjednostavniji oblik gibanja u zglobu je klizanje, gdje zglobne plohe kližu jedna po drugoj.

Takav oblik gibanja nalazimo na spoju kralježnice i zdjelične kosti. Drugi oblik je kružno gibanje savijanje i opružanje, koje se izvodi oko uzdužne osovine zgloba, može prema unutra i prema van npr. U zglobovima su moguće i druge kretnje.

Za održavanje zglobne hrskavice nužan je stalan dodir zglobnih ploha pokret u zglobu, jer se na taj način preko zglobne tekućine omogućava njena prehrana. Uslijed dugotrajnog mirovanja s odvojenim zglobnim tijelima pa i zglobnim plohama nastaje degeneracija hrskavice.

Osim toga, dolazi i do kvrčenja zglobne čahure, što može voditi stalnom ukočenju. Ako je mirovanje trajno, zglob se potpuno ukoči te nastaje ankiloza - najprije fibrozna umnožavanje vezivnog tkiva, a poslije i koštana srasle kosti. Mišićna masa čini gotovo polovicu cjelokupne tjelesne težine: u muškaraca oko 42 posto, a u žena oko 39 posto.

Mišići tvore aktivni dio sustava za kretanje tj. Aktivnost mišića zasniva se na sposobnosti kontrakcije stezanja, koja nastaje podraživanjem živčanog sustava i traje dok ne prestane taj podražaj, nakon čega se mišić relaksira opušta.

Postoji više oblika mišićne kontrakcije. Statička i dinamička kontrakcija najčešće se iskorištavaju u vježbama mišića. Pravilno vježbanje mišića pomaže razvoju tijela, odnosno sustava za kretanje, a uz to dobro razvijeni mišići smanjuju opasnost od ozljeđivanja kostiju i zglobova. Pojačana mišićna aktivnost dovodi do jakog povećanja mišićne mase hipertrofija, a smanjena aktivnost ili potpuno mirovanje do propadanja atrofija. Pravi uzrok nije poznat.

Čini se da neki čimbenici imaju određenu, iako još nejasnu ulogu kao npr. Treba napomenuti da promjene na zglobovima koje inače nastaju u starijoj dobi nisu iste kao i u slučaju artroze. Kao što smo već naveli, promjene najprije zahvaćaju zglobnu hrskavicu, a kasnije i koštano te okolno meko tkivo. Promjene hrskavice razvijaju se određenom brzinom na mjestima najvećeg opterećenja u smislu mekšanja i postupne degeneracije.

Zbog djelovanja mehaničkih sila pri pokretu javljaju se brazde i ljuštenje površinskih slojeva pa hrskavica mijenja boju postaje žuta Oko brazda se u povećanom broju skupljaju hrskavične stanice kako bi spriječile prodiranje kemijskih tvari iz zglobne tekućine u unutrašnjost zgloba i tako usporile daljnje propadanje hrskavice.

Obzirom da zglobna hrskavica nema sposobnost obnavljanja, propadanje se dalje nastavlja. Postaje sve tanja i na koncu nestaje na mjestima koja su najviše izložena opterećenjima pri hodu i drugim aktivnostima.

Kost ispod hrskavice više nije zaštićena pri opterećenju pa reagira na način da postaje gušća, tvrđa i deblja. Na rubovima zglobnih tijela buja koštano tkivo koje stvara izrasline, upravo ondje gdje se dodiruju zglobna opna sinovijalna opna i zglobna hrskavica, odnosno gdje se za kost hvataju vanjski sloj zglobne čahure i pokosnica.

Otoci na rukama i nogama: recite zbogom teškim nogama! - Dr Anica Jevremović

One otežavaju pokrete u zglobu i izazivaju bol te dodatno sužavaju zglobni prostor što također otežava gibljivost u zglobu. U tako promijenjenom zglobu nastaju male šupljine ili ciste koje su ispunjene zglobnim sadržajem. Zgodno bi bilo napomenuti da, kako neki misle, artroza i reumatoidni artritis nisu iste bolesti. Među njima postoje razlike, koje radi jednostavnosti i lakšeg razumijevanja ukratko prikazujemo u nastavku. Neke razlike između artroze i reumatoidnog artritisa Artroza.

Subjektivne tegobe i znakove bolesti nemaju svi bolesnici s rendgenski uočljivim znakovima artroze. Znakovi se obično očituju u osmine oboljelih kao umor, bolovi, zakočenost i deformacije, odnosno zadebljanja i smanjenje pokreta, ponekad izljev u zglob i slabost okolnih mišića. U početku se osjeća umor u zglobovima, najprije pri dužem, a poslije i pri kraćem opterećenju.

Otekli zglobovi na rukama arnika

Bol je najčešći znak artroze i glavni razlog zašto bolesnik dolazi reumatologu. U većine bolesnika u početku se opisuje kao tupa ili podmukla i duboka, ograničena na zahvaćeni zglob, a zglob je bolan samo nakon jačih opterećenja. Bol nestaje mirovanjem i ponovo se javlja pri opterećenju.

Tegobe nestaju nakon kratkog razgibavanja pa se može nastaviti s hodanjem ili nekim drugim poslom. Kada bolest uznapreduje i blago opterećenje pa i pokret u mirovanju uzrokuju bol u zglobu, dok u jako razvijenoj fazi pokreti mogu biti čak i ograničeni.

Bol se obično pogoršava nakon izlaganja toplini, čime se objašnjava pojava bolova noću u toplom krevetu. Često se javlja pri promjeni vremena i pogoršava izlaganjem hladnoći i vlazi. Zakočenost je često prvi znak artroze. Javlja se ujutro ili nakon dužeg odmora tijekom dana. Često kratko traje, najduže 15 minuta, kad iščezava, a razgibavanjem i znatno prije. Deformacija najčešće nastaje na krajnjem zglobu prsta, šake, kuku i koljenu. Artritis u bukvalnom prevodu znači upala zglobova i može zahvatiti zglobove u bilo kom delu tela.

Zglob je mesto na kome se spajaju dve ili više kostij.

SLIČNI TEKSTOVI