Artritis je opšti naziv za više od oboljenja povezanih s upalom zglobova. Tri najčešća oblika artritisa jesu osteoartritis, reumatoidni artritis i giht.

Ova hronična bolest, od koje pati polovina populacije starije od 65 godina, zahteva dugotrajno lečenje. Nastaje taloženjem mokraćne kiseline u zglobovima, a ispoljava se u vidu potkožnih kvržica. Uobičajeni simptomi gihta jesu iznenadni i oštar bol, crvenilo i oticanje zglobova. Ovo oboljenje uglavnom pogađa muškarce između četrdesete i pedesete godine života.

Obično se prvo upali jedan zglob — najčešće upala nožnog palca kolena, članka ili lakta. U lečenju je presudan način ishrane i konzumiranje dovoljne količine tečnosti kako bi se ispirala mokraćna kiselina.

Oštećenje hrskavice koja oblaže krajeve zglobova i koja se s vremenom smanjuje. To uzrokuje trenje kostiju i zglobova. Uglavnom su zahvaćena kolena, vrat, prsti, donji deo leđa i kukovi. O d osteoartritisa češće pate osobe s porodičnom istorijom bolesti. Manifestuju ga bolovi u zglobovima kao i oticanje zglobova i otežano kretanje hodanje, čak i sedenje. Od njega najčešće pate žene.

Nastaje kada imunološki sistem napada sopstveno tkivo izazivajući bol u zglobu, oticanje. Česta je i jutarnja ukočenost zglobova. Simptomi uključuju i groznicu, umor i pojavu izraslina oko zglobova — reumatoidnih čvorića. Hronično oboljenje kojem su podložnije žene.

Ispoljava se simptomima kao što su : bolovi u zglobovima, ukočenost u zglobovima i napetost mišića. Neretko se javlja i umor. Osnovni simptomi svih bolesti zglobova, bilo da su u pitanju zapaIjenske ili degenerativne prirode su.

Simptomi su karakteristični za zapaljenske reumatske bolesti, odnosno reumatoidni artritis. On se prepoznaje po bolovima u zglobovima koji su izraženiji nakon mirovanja. Prati ga jutarnja ukočenost zglobova koja traje jedan sat, kao i oticanje zglobova, najčešće više njih istovremeno. Simptomi reumatoidnog artritisa su i umor, malaksalost, slabiji apetit. Navedene tegobe obično nastaju postepeno, mada nekada mogu nastati i naglo. Da biste lakše prebrodili ovaj kritični period, obratite pažnju na ishranu.

Više reči o tome biće u nastavku teksta.

Od raznih problema koje uzrokuju bolni zglobovi pati gotovo 80 odsto svetske populacije svih uzrasta. Spada u najčešća oboljenja zglobova. Svrstava se u grupu hroničnih, progresivno-degenerativnih bolesti, a zahvata jedan, neretko i više zglobova. Problem bolova u zglobovima se obi・no re邸ava bez ikakvih dodatnih testiranja. Lekar vam mo転e razre邸ite dileme i pomo・i da dijagnostifikujete prisustvo bola u zglobovima. U svrhu dodatnih ispitivanja, doktor mo転e odrediti da uradite analize krvi i rendgenske snimke sa ciljem utvr・ivanja konkretnog uzroka pojave bola.

Uzroci bolova obi・no su bezazleni i ne邸kodljivi, re邸avaju se bez odre・enih tretmana, a naj・e邸・e se ubla転avaju kori邸・enjem analgetika. Krajnji ishod oporavka zavisi・e od konkretnog uzroka bolnih zglobova. Ve・ina uzroka bolova re邸ava se bez ikakvih pote邸ko・a i kasnijih posledica. Neki drugi faktori koji dovode do pojave bolova u zglobovima, poput reumatoidnog artritisa mogu zahtevati ozbiljnije le・enje i u kasnijim periodima ponovo stvarati probleme.

Prolongirano prisustvo bola mo転e izazvati ose・aj konstantne nelagodnosti u zglobu i ograni・eno kori邸・enje istog. Na sajtu www. com mo転ete pronac・i veliki broj informativnih i detaljnih ・lanaka koji ・e vas nau・iti kako da koristite prirodne sastojke kao magi・na sredstva za Va邸e zdravlje i lepotu. Svi tekstovi i informacije na sajtu prirodnoizdravo.

com su isklju・ivo informativnog karaktera i ni na koji na・in ne mogu biti zamena za stru・na medicinska mi邸ljenja. Share You might also like Bolovi u ramenu. Pretilost je rizični čimbenik za razvoj osteoartritisa u koljenima. Povećan rizik od razvoja osteoartritisa postoji i kod osoba sa sportskim ozljedama, ozljedama na poslu i drugih nezgoda. Stupanj degeneracije hrskavice možemo podijeliti na četiri stadija slika 3 . Klinički simptomi razvijaju se polako, a ovise o stadiju bolesti.

Prvi znak bolesti obično je bol nakon mirovanja, koja je mukla i postupno nastaje. Kliničkim pregledom mogu se utvrditi bolnost zgloba na palpaciju, krepitacije pri pokretima, smanjen opseg pokreta, deformacije zgloba osteofiti, poremećaj osovine oteklina izljev i hipotrofija muskulature. Liječenje osteoartritisa može biti nekirurško medikamentno i fizikalno i kirurško. Sastoji se u primjeni antireumatika i analgetika.

Zasniva se na mogućnosti lijekova da, modificirajući strukturu hrskavice, utječu na brzinu razvoja bolesti, pa je pogodno za liječenje ranih oštećenja hrskavice. Lokalno u zglob se primjenjuju anestetici i kortikosteroidi. Zbog štetnih kumulativnih učinaka kortikosteroida, liječnici ih manje vole od pacijenata i primjenjuju ih samo onda kad moraju, odnosno kad drugim, manje škodljivim metodama ne mogu postići poboljšanje.

S obzirom na to da je proces oštećenja hrskavice u svim fazama karakteriziran progresivnim smanjenjem koncentracije hijaluronske kiseline u sinovijalnoj tekućini, u koljeno se radi viskosuplementacije može dati i preparat hijaluronske kiseline. Hijaluronska kiselina fiziološki je sastavni dio sinovijalne tekućine, hrskavice i vezivnog tkiva ljudskog organizma.

Njezina proizvodnja u sinovijalnim zglobovima smanjuje se tijekom života, pa je većina pedesetogodišnjaka ima 50 posto manje u koljenskim zglobovima nego što su je imali u mladosti. Uloga je sinovijalne tekućine da štiti i podmazuje zglob, te omogućuje prehranu hrskavice. Sinovijalnu tekućinu svakoga sinovijalnog zgloba izlučuje sinovijalna membrana čahure zgloba, koja kontinuirano proizvodi i hijaluronsku kiselinu.

Hijaluronska kiselina u sinovijalnoj tekućini tvori kontinuiranu mrežu koja joj daje viskozna svojstva, a s obzirom na to da ima visok kapacitet vezanja vode, podmazuje zglobne površine pri pokretu i amortizira pokret. Oblažući receptore za bol u sinovijalnoj membrani, smanjuje bolnu reakciju zgloba, a u hrskavici ublažava sile tlaka nastale opterećenjem, tjelesnom težinom i pokretom zgloba. Zadaća joj je očuvanje funkcionalne dinamičke ravnoteže zgloba uz uklanjanje eventualnih kontraktura zgloba.

Za ovaj pristup liječenju ortoped će se odlučiti kad druge metode nekirurškog liječenja nisu uspjele. Liječnik i pacijent odabrat će vrstu operacije prema tipu osteoartritisa, njegovoj ozbiljnosti i pacijentovu fizičkom stanju. Kirurško liječenje obuhvaća artroskopsku toaletu zgloba, pri čemu se mogu urediti degenerativno promijenjeni menisci, odstraniti promijenjena hrskavica, uz bušenje ili abraziju zglobnih tijela mikrofrakture, i time potaknuti stvaranje hrskavično-fibroznog reparata na mjestu potpuna gubitka hrskavice slika 5 i 6.

U slučaju dubljeg oštećenja hrskavice, zajedno sa subhondralnom kosti područje kosti ispod hrskavice, može se preporučiti mozaik-plastika slike.